U ponedjeljak 14. siječnja 2019. godine, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je rezultate iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u 2018. godini koja je obilježena porastom u svim fazama korištenja fondova, uz dvostruko veća ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, unaprjeđenju životnih i gospodarskih uvjeta, osobito za slabije razvijena područja.rnrnRezultati iskorištenosti EU sredstava tijekom 2018. godine:rnrnOvjereno čak 1,03 milijarda eura od ukupno ovjerenih 1,83 milijarda eurarnKorisnicima na raspolaganju 2,9 milijardi eura kroz 152 natječaja – ukupno objavljeno 79% alokacije za financijsko razdoblje 2014.-2020.rnVrijednost ugovorenih projekata 2,9 milijardi, odnosno 27% dodijeljenih sredstava – ugovoreno 62% u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.- 2020.rnKorisnicima isplaćeno 1,05 milijarda eura – ukupno isplaćeno 1,97 milijardi u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.-2020.rn748 milijuna kuna za kapitalne projekte regionalnoga razvoja – dvostruko veće ulaganje nego 2017. godine.rnCilj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u 2019. godini je povećati razinu ugovorenosti projekata, najvećeg operativnog programa OPKK, na 85 posto raspoloživih sredstava financijske perspektive 2014.-2020. Također, vrlo bitna je izmjena statističkih prostornih jedinica i uspostava NUTS2 regija, kojom su odlukom Vlade RH iz 2012. nepravedno zakinuti slabije razvijeni krajevi, posebice područje Slavonije. Cilj je i prema uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, pokrenuti projekte i za ostala područja u Hrvatskoj, a donošenjem Programa razvoja i podzakonskih akata i dalje doprinositi razvoju potpomognutih, brdsko-planinskih područja i otoka.rnrnNajveći projekti u provedbi u 2018. godini (OPKK, najveći operativni program): rnrn1. Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom (Pelješki most), Hrvatske ceste d.o.o.rn Ukupna vrijednost: 4.023.978.948,00 kn; Bespovratna sredstva: 3.215.559.659,40 knrn2. Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci-Vukovar, HŽ Infrastruktura d.o.o.rn Ukupna vrijednost projekta: 677.701.939,19 kn; Bespovratna sredstva: 412.504.370 knrn3. Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja – Rekonstrukcija i dogradnja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu radarn Ukupna vrijednost projekta: 235.430.453,25 kn; Bespovratna sredstva: 232.602.280,72 knrn4. Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centarrn Ukupna vrijednost projekta: 196.802.438,11 kn; Bespovratna sredstva: 196.802.438,11 knrn5. Centar za napredne laserske tehnike (CALT), Institut za fizikurn Ukupna vrijednost projekta: 121.304.417,38 kn; Bespovratna sredstva: 121.297.812,38 knrn6. Arheološki park Vučedol, Muzej Vučedolske kulturern Ukupna vrijednost projekta: 117.299.998,51 kn Bespovratna sredstva: 99.704.998 knrn7. eHZZO-Izgradnja integriranog informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranjern Ukupna vrijednost projekta: 114.705.000,00 kn Bespovratna sredstva: 97.098.586,40 knrnrnViše o rezultatima iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u 2018. godini možete pročitati na mrežnim stranicama Ministarstva (https://razvoj.gov.hr/vijesti/snazan-rast-iskoristivosti-fondova-europske-unije-u-2018-godini/3943) te u brošuri o rezultatima u 2018. godini.rn

Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u suorganizaciji s Krapinsko-zagorskom županijom održat će 8. veljače 2019. s početkom u 11:00 sati 2. Dan urbane aglomeracije u Gradskoj galeriji u Zaboku.rnrnUrbana aglomeracija Zagreb ustrojena je 2016. godine. Obuhvaća Grad Zagreb kao središte aglomeracije te još 29 gradova i općina – 7 s područja Krapinsko-zagorske (Grad Donja Stubica, Grad Oroslavje, Grad Zabok, Općina Gornja Stubica, Općina Marija Bistrica, Općina Stubičke Toplice, Općina Veliko Trgovišće) i 22 s područja Zagrebačke županije. Površina aglomeracije je 2.911,3 km2, a na njezinom području živi 1.086.528 stanovnika.rnrnSvrha događanja je promidžba Strategije razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do 2020. godine, predstavljanje uspješnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb, te statusa provedbe mehanizma ITU.rnrnPredstavnicima gradova i općina u obuhvatu te ostalim sudionicima poziv i program biti će dostavljeni e-mailom tjedan dana prije navedenog termina.

U ponedjeljak, 21. siječnja 2019. godine bit će otvoren ured WBAF-a (World business angels investment forum) za područje Europske unije. WBAF uredom u Republici Hrvatskoj (https://www.croatia.wbaforum.org/) upravljat će Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije, dok će predsjednik Upravnog odbora WBAF ureda u RH biti župan KZŽ Željko Kolar. Preuzimanjem ove odgovorne uloge, Krapinsko-zagorska županija postala je dio svjetske financijske i poslovne mreže koja ima za cilj olakšati pristup kapitalu za poduzetnike početnike i poduzetnike u intenzivnoj fazi rasta. WBAF je međunarodna organizacija koja teži olakšati pristup financiranju za poslovne subjekte, od start-up do scale-up poduzeća. Posvećena je globalnoj suradnji kako bi se osnažio svjetski gospodarski razvoj putem stvaranja inovativnih financijskih instrumenata za inovatore, start – upove i mala i srednja poduzeća. rnrnPodršku otvaranju WBAF ureda u Republici Hrvatskoj, koji će okupljati poslovne anđele na području cijele Europske unije, dala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović, koja će dan nakon otvorenja, u utorak, 22. prosinca 2019. godine održati prijem za delegaciju WBAF-a. Predsjednik WBAF-a je Baybars Altuntas, uspješan poduzetnik, poslovni anđeo, zvijezda turske verzije Shark Tanka (poduzetnički reality show) i autor bestselera „Iz autobusa u superauto: kako sam postao velika televizijska zvijezda i proslavljeni ulagač“, u kojoj opisuje svoje poduzetničko iskustvo i put do uspjeha. Ujedno je i potpredsjednik je Europske trgovinske asocijacije za poslovne anđele, seed projekte i druge dionike na tržištu u ranoj fazi razvoja (EBAN), predsjednik Udruge poslovnih anđela Turske (TBAA), svjetski ambasador poduzetništva za Tursku i zemlje Balkana, dobitnik nagrade „Best Individual“ u Europi (EBAN).

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/2017) je Zakon kojim se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.rnrnNavedeni Zakon stupio je na snagu u prosincu 2017. godine, no ne i svi članci u Zakonu. U siječnju 2019. godine stupili su na snagu članci 18.,19.,23.,25.,28.,48. i 49. prema kojima se javljaju i nove zakonske obaveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dok u siječnju 2020. godine stupaju na snagu članci 21., 24., 26. i 47. ovoga Zakona.rnrnSukladno članku 22. ovoga Zakona Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Više o obavezama koje proizlaze iz samog Zakona i Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/2018) možete preuzeti u prilogu članka (Zakonska obveza_JLS.pdf.rnrnKrajem siječnja očekuje se i stupanje na snagu novog Pravilnika o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.rnrnPosebnu pozornost skrećemo na članak 53. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske prema kojem izvršna tijela jedinica lokalne samouprave trebaju odrediti lokalnog koordinatora sukladno članku 36. ovoga Zakona do 1. svibnja 2019.rnrnLokalni koordinator prema članku 36. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske obavlja sljedeće poslove: rnrnkoordinira i nadzire izradu akata strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne samouprave iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona za koje ih ovlasti izvršno tijelo jedinice lokalne samoupravernprovjerava usklađenost akata strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne samouprave iz točke 1. ovoga stavka s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine i o tome podnosi izvješće izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave i Koordinacijskom tijelurnnadzire i prati provedbu akata strateškog planiranja iz točke 1. ovoga stavka te izvješćuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, regionalnog koordinatora i Koordinacijsko tijelo o njihovoj provedbirnkoordinira poslove na razini jedinice lokalne samouprave vezane uz planiranje i provedbu razvojnih projekatarnobavlja upis razvojnih projekata od značaja za jedinicu lokalne samouprave u registar projekata iz članka 46. ovoga Zakonarnsurađuje s Koordinacijskim tijelom, regionalnim koordinatorima i drugim lokalnim koordinatorima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem irnobavlja i druge poslove sukladno Zakonu.rn

Dana 12. prosinca 2018. g., u prostorima HZZ Područnog ureda Krapina, održan je radni sastanak Regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba, posebno deficitarnih zanimanja na tržištu rada Krapinsko-zagorske županije.rnrnNa sastanku su prisustvovali predstavnici članova Regionalnog partnerstva: Krapinsko-zagorske županije, Zagorske razvojne agencije, HGK ŽK Krapina, OK KZŽ i HZZ PU Krapina.rnrnNa temelju Vladine Uredbe o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izrade i uzimanja u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Regionalno partnerstvo razmatralo je preporuke za područje Krapinsko-zagorske županije za čiju izradu je zadužen HZZ PU Krapina.rnrnProšlogodišnje preporuke su revidirane prema statističkim podacima i relativnim pokazateljima o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile (brzina zapošljavanja, stopa zapošljavanja), iskazanim potrebama poslodavaca za pojedinim zanimanjima, uvidom dobivenim posredovanjem, te uvidom u upisne kvote (srednje škole i visoko obrazovanje).rnrnNa osnovnu procjena članova partnerstva utvrđene su liste obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno obrazovnih programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.rnrnPreporuke će osim srednjih škola i visokih učilišta (vezano za planove upisa) koristiti Krapinsko-zagorskoj županiji, općinama, gradovima i drugim regionalnim dionicima kao smjernice za dodjelu stipendija učenicima i studentima, a HZZ PU Krapina za izradu plana obrazovanja nezaposlenih osoba.rnrnPreporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2019. godinu objavljene su na Internet stranicama HZZ-a: http://www.hzz.hr/usluge-poslodavci-posloprimci/publikacije-hzz/ rn