Tijekom cijele 2022. godine obilježava se Europska godina mladih u kojoj želimo ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, uključivije, zelenije i digitalnije budućnosti.

rnrn

Prošlog je rujna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će 2022. godina biti Europska godina mladih, jedinstvena prigoda za dijalog s mladima o njihovom viđenju vlastite uloge u europskoj budućnosti i zajedničkim koracima koje možemo poduzeti kako bi sudjelovanje mladih i njihov aktivni angažman u društvu postale trajne značajke naših programa. Idealna je prilika i da naglasimo postignuća programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. U okviru Europske godine mladih i s ciljem stvaranja još više mogućnosti za mlade povećan je budžet za oba programa.

rnrn

Europska komisija pokrenula je posebnu podstranicu na Europskom portalu za mlade (Što je Europska godina mladih? | European Youth Portal europa.eu), glavnom kanalu komunikacije na razini Europske unije.

rnrn

Uključite se obilježavanje Europske godine mladih i sva događanja koja planirate u 2022., a vezana su za mlade (neovisno o izvoru financiranja), prijavite na europsku kartu aktivnosti! To mogu biti online ili fizičke radionice, seminari, webinari, konferencije, susreti, debate, natječaji, izložbe, koncerti, festivali, umjetnički performansi, kampanje…

rnrn

rnrn

rn
• Kako prijaviti svoje događanje za mlade?

rn

rnrn

Sva događanja za mlade možete vrlo jednostavno prijaviti: potreban vam je EU login račun s kojim ćete na Europskom portalu za mlade pod Aktivnosti odabrati Prijavite aktivnost. U sljedećem prozoru Upravljanje aktivnostima odaberite Nova aktivnost, upišite podatke o događanju te kliknite Spremi – i vaša je prijava gotova! Agencija će pregledati događanja i nakon pozitivne validacije objaviti ih na Portalu. Potičemo vas da prijavljujete aktivnosti, promovirate Europsku godinu mladih i inspirirate se aktivnostima za mlade! Aktivnosti je na kartu moguće dodati i retroaktivno.

rnrn

rnrn

rn
• Komunikacijski materijali

rn

rnrn

Službeni logo Europske godine mladih dostupan je na svim europskim jezicima u nekoliko boja. Potičemo vas da koristite logo i hashtagove #EYY2022, #EuropeanYearOfYouth i #EuropskaGodinaMladih i za aktivnosti mladih i komunikaciju koja će doprinositi ciljevima i duhu Europske godine mladih. Europska komisija pripremila je i smjernice za primjenu vizualnih elemenata.

rnrn

Logotipi, komunikacijski materijali, smjernice za vizualni identitet za preuzimanje

rnrn

Ampeu | Europska godina mladih

rnrn

Iznimno se veselimo predstavljanju inicijativa mladih diljem EU i šire! 

rn

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ulozi Nacionalnog tijela u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa Interreg Europe, poziva vas na sudjelovanje na informativnom danu koji će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa te pravovremene pripreme za prijavu na 1. poziv na dostavu projektnih prijedloga.

rnrn

Cilj prvog poziva u novom programskom razdoblju je ponuditi širok tematski raspon za najveći mogući broj zainteresiranih partnera. Vrijednost poziva iznosi oko 130 milijuna eura iz EFRR-a uz stopu sufinanciranja do 80%.

rnrn

rnrn

Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga programa međuregionalne suradnje Interreg Europe otvara se 5. travnja  te traje do 31. svibnja 2022., 12 sati po Pariškom vremenu. 

rnrn

Informativni dan održat će se 4. travnja 2022. godine u virtualnom formatu s početkom u 09:00 sati (tehnička provjera od 08:30 sati).

rnrn

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u događanju, molimo vas da do 01. travnja 2022. popunite online prijavni obrazac. Svim registriranim sudionicima će dan prije događaja biti poslana poveznica za sudjelovanje.

rnrn

Dnevni red možete preuzeti OVDJE.

rnrn

Za sve dodatne upite vezano uz sudjelovanje na događanju možete se obratiti Nacionalnoj kontakt točki: pavle.plamenac@mrrfeu.hr.

rnrn

rnrn

Više informacija dostupno je OVDJE.

rn

Europska komisija je na početku 8. kohezijskog foruma pokrenula online platformu Kohesio na kojoj su prikupljene sve informacije o više od 1,5 milijuna EU projekata iz svih 27 država članica financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda (ESF) od 2014. godine s ciljem praćenja vrijednosti tih ulaganja i jačanja kontrole trošenja javnog novca.

rnrn

Preko tog portala moguće je pronaći EU projekte po brojnim kriterijima: državi, udaljenosti, sektoru… To je prvi put da se stvara i stavlja javnosti na raspolaganje takva sveobuhvatna platforma s podacima o projektima, koja će biti dostupna na svim jezicima EU-a. Za njezinu uspostavu potrebna je bila bliska suradnja s upravljačkim tijelima u državama članicama ili regijama jer kohezijskim projektima upravljaju nacionalna i regionalna tijela. U suradnji s upravljačkim tijelima koja su države članice odabrale za upravljanje kohezijskim sredstvima Komisija će nastaviti razvijati platformu Kohesio kako bi se u nju uključili projekti iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. 

rnrn

Impresivno bogatstvo podataka pokazatelj je velikog doprinosa kohezijske politike gospodarskoj, teritorijalnoj i socijalnoj koheziji regija EU-a te zelenoj i digitalnoj tranziciji, koji se ostvaruje provedbom i financiranjem različitih prioriteta politika u državama članicama. Ujedno se potiču utvrđivanje i razmjena primjera dobre prakse među regijama i državama članicama.

rnrn

Kohesio može ponuditi:

rnrn

rn
• standardizirane podatke o 1,5 milijuna projekata iz financijskog razdoblja 2014. – 2020., uključujući poveznice na odgovarajuće programe i fondove

rn

• standardizirane podatke o 500 000 korisnika projekata i stanju provedbe projekata

rn

• podatke o više od 300 operativnih programa u svih 27 država članica

rn

• interaktivnu kartu koja omogućuje geografsko dohvaćanje podataka

rn

• prijevod svih informacija na sve jezike EU-a.

rn

rnrn

Komisija se zalaže za transparentnost i stavljanje podataka na raspolaganje javnosti. Zbog toga je u prosincu 2015. pokrenuta otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku kojom se korisnicima omogućuje praćenje napretka provedbe kohezijske politike na razini EU-a po temi, zemlji ili fondu. Platforma Kohesio dopunjuje otvorenu podatkovnu platformu za kohezijsku politiku jedinstvenim i sveobuhvatnim repozitorijem informacija o projektima i korisnicima koji se financiraju u okviru kohezijske politike. Dvije platforme postojat će jedna uz drugu jer pokrivaju dva različita kuta: podaci o koheziji obuhvaćaju financijske informacije na razini programa, dok Kohesio pruža detaljne informacije na razini projekta.

rnrn

Kako pronaći EU projekte na platformi Kohesio možete provjeriti OVDJE.

rn

Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) planira 30. ožujka 2022. godine pokrenuti Poziv na dostavu projektnih prijedloga kojim se osigurava tehnička podrška novim europskim lokalnim inicijativama Bauhaus (Support to New European Bauhaus Local Initiatives).

rnrn

Kao prihvatljivi prijavitelji u okviru ovoga Poziva su prepoznate JLP(R)S čiji projekti mogu doprinijeti trima temeljnim vrijednostima Novog europskog Bauhausa: održivost, estetika i uključenost. 20 najbolje ocijenjenih projekata od strane tima neovisnih stručnjaka iz različitih znanstvenih područja će biti nagrađeno.

rnrn

Novi europski Bauhaus inicijativa je koja ima za cilj povezati europski Zeleni plan s prostorima u kojima živimo i načinom na koji bismo željeli živjeti zajedno, poštujući planet i čuvajući prirodu. Njegova ambicija je umrežiti struke, ali i građane s ciljem transformacije našeg životnog okruženja i životnih stilova oko tri temeljne vrijednosti:

rnrn

rn
• održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti i bioraznolikosti,

rn

• estetika, kvaliteta doživljaja i stila, izvan funkcionalnosti,

rn

• uključenost, uključujući dostupnost i priuštivost.

rn

rnrn

Povijesni Bauhaus, osnovan je 1919., od strane njemačkog arhitekta Waltera Gropiusa te skupine prijatelja. Nastao je u trenutku temeljite transformacije prema modernom društvenom i industrijskom dobu. Osnivači su se u svojem radu bavili tom transformacijom i tražili rješenja za nove izazove. Brzo je postao globalni kulturni pokret. Projekt Novog europskog Bauhausa je najavljen u rujnu 2020. godine. Komisija je 18. siječnja 2021. godine i formalno započela sa šestomjesečnom fazom osmišljavanja inicijative za novi europski Bauhaus u suradnji sa zainteresiranim pojedincima, organizacijama civilnog društva, političkim institucijama te event organizacijama te drugim partnerima. Prva konferencija o Novom europskom Bauhausu je održana u travnju 2021. godine s više od 8.000 online sudionika diljem svijeta. Nakon čega je uslijedila faza objave poziva na dostavu projektnih prijedloga u jesen 2021. godine kako bi se nove ideje iz ove inicijative provele u najmanje pet država članica EU-a uz potporu sredstava EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini. Također, u sklopu faze zajedničkog osmišljavanja uspostavljena je, a 16. rujna 2021. godine i organizirana dodjela nagrada za Novi europski Bauhaus kako bi se istaknuli inspirativni primjeri i zamisli nadarenih mladih autora.

rnrn

Formalna osnova za uspostavu Novog europskog Bauhausa je Komunikacija Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom i Socijalnom Odboru i Odboru Regija.

rnrn

Važno je napomenuti kako je 21. listopada 2021. godine donesena Odluka o osnivanju Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa Republike Hrvatske, čije je operativno-stručno vođenje i koordiniranje povjereno Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

rnrn

U radu Vijeća Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa Republike Hrvatske sudjeluju predstavnici Ministarstva kulture i medija, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

rnrn

Više o Pozivu možete pročitati OVDJE.

rn

Na 108. sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavljeno je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.
rn 
rnIz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kuna).
rn 
rnDo 10. ožujka 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,38 milijardi eura (101,68 mlrd. kuna), odnosno 124,68 % dodijeljenih sredstava.
rn
rnUkupno je isplaćeno 7,27 milijardi eura (55,26 mlrd. kuna), odnosno 67,76% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 mlrd. kuna), odnosno 56,17% dodijeljenih sredstava.
rn 
rnUkoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
rn 
rnU razdoblju od 2013. godine do 10. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 49,09 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,22 milijardi kuna.

rn

Jučer je naša Ivana održala prezentaciju u sklopu ZARA-ine radionice na temu industrijske tranzicije i javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti (RLV) Sjeverne Hrvatske.

rnrn

rnrn

U okviru RLV foruma, uz podršku MRRFEU-a, izradit će se akcijski planovi za razvoj/unaprjeđenje RLV-ova kojim će se definirati prioritetna područja ulaganja i identificirati indikativne misije i teme za istraživanje i razvoj, poslovna, istraživačka i tehnološka infrastruktura, ključne tehnologije te pametne vještine potrebne za industrijsku tranziciju. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podršku dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

rnrn

Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Sjevernoj Hrvatskoj su:  

rnrn

rn
• RLV Pametna industrija Sjeverne Hrvatske

rn

• RLV Proizvodnja vozila Sjeverne Hrvatske

rn

• RLV Zdravstvena industrija Sjeverne Hrvatske

rn

• RLV Zeleni rast Sjeverne Hrvatske

rn

• RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Sjeverne Hrvatske.

rn

rnrn

Pozivamo sve zainteresirane dionike te posebice predstavnike gospodarskih subjekata da se prijave za iskaz interesa za kreiranje politika za industrijsku tranziciju.

rnrn

Rok za prijavu je 28. ožujka. 

rnrn

Potencijalni dionici koji u tom roku ne dostave svoj iskaz interesa za sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti neće moći sudjelovati u pripremi akcijskih planova za prioritetne niše u okviru predmetnog RLV. Obrasci za prijavu po zasebnim RLV-ovima i ostale informacije dostupni su OVDJE.

rnrn

rn

Sudjelovanje mladih u društvenim i ekonomskim procesima važan je čimbenik stabilnosti pojedinog društva. Kako bismo podigli razinu svoje društvene odgovornosti, poduzimamo razne aktivnosti u cilju davanja svog doprinosa za osnaživanje mladih kao budućih dionika na tržištu rada i njihovoj lakšoj integraciji na tržište rada. 

rnrn

Zagorska razvojna agencija i Sveučilište Vern imaju sklopljen sporazum o suradnji i temeljem tog sporazuma do sad smo proveli studentske prakse te sudjelujemo na njihovom projektu „Tvrtka partner“ na nastavi kolegija Strategijsko upravljanje, na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Računovodstvo i financije.

rnrn

rnJučer, 17. ožujka, održana je online prezentacija predstavnika ZARA-e studentima, koji će tijekom ovog semestra s doc. dr. sc. Jadrankom Ivanković razrađivati definirani projektni zadatak za rebranding marketinške strategije agencije. Puno uspjeha svim uključenima!

rn