Dana 10. prosinca 2021. godine s početkom u 10 sati, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održat će on-line informativnu radionicu u okviru Poziva “Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći – faza IV“.

rnrn

Cilj informativne radionice je pružiti informacije o ciljevima i prihvatljivim aktivnostima Poziva, a usmjerena je na predstavnike potencijalnih prijavitelja i njihovih partnera.

rnrn

Za prijavu sudjelovanja potrebno je popuniti on-line prijavni obrazac na linku: https://forms.office.com/r/mehVrWwykn

rnrn

Napominjemo kako je broj sudionika na radionici ograničen te je uputno da na radionici sudjeluje po 1 do najviše 2 predstavnika koji će biti izravno uključeni u pripremu i/ili provedbu projekta.

rnrn

Prijave se zaprimaju do četvrtka 09. prosinca 2021. do 15:00 sati.

rnrn

rnrn

Više informacija o samom Pozivu saznajte na: https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/ublazavanje-siromastva-pruzanjem-pomoci-najpotrebitijim-osobama-podjelom-hrane-i-ili-osnovne-materijalne-pomoci-faza-iv/

rn

U novom programskom razdoblju 2021 – 2027. uspostavljen je novi centralizirani program Unije Građani, jednakost, prava i vrijednosti, Citizens, Equality, Rights and Values programme, (CERV),s kojim upravlja DG JUST i jednim dijelom Agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), a koji pokriva područja dosadašnjih programa Europa za građane (Europe for Citizens), Prava, ravnopravnost i građanstvo (Rights, Equality and Citizenship) i DAPHNE.
rn
rnCERV Program najveći je program do sada namijenjen promicanju i zaštiti vrijednosti Unije: demokracije, vladavine prava, temeljnih prava, transparentnosti i dobrog upravljanja te ima za cilj izgradnju još demokratskije Europe i podizanje svijesti građana/ki o pravima i vrijednostima sadržanima u temeljnim Ugovorima i Povelji EU o temeljnim pravima, pružajući financijsku podršku neprofitnom sektoru u promociji tih prava i zajedničkih vrijednosti.

rnrn

rn
rnU financijskom razdoblju 2021. – 2027., predviđeni proračun CERV programa je 1.5 mld. EUR i raspoređuje se na 4 tematske cjeline:

rnrn

rn
• Vrijednosti Unije (European Values strand) – promicanje temeljnih vrijednosti EU

rn

• Jednakost, prava i rodna ravnopravnost (Equality, Rights and Gender Equality strand) – promicanje jednakosti, prava i ravnopravnosti spolova

rn

• Uključenost i sudjelovanje građana (Citizens engagement and participation strand) – promicanje zajedničke europske povijesti i aktivne građanske participacije – uključivanje građana u demokratski i politički život Unije

rn

• Daphne strand – borba protiv svih oblika nasilja

rn

rnrn

rnrn

Odlukom Vlade RH 28. svibnja 2021.,Ured za udruge Vlade RH imenovan je za kontakt točku programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

rnrn

Pozivi za financiranje objavljuju se na portalu Funding & tender opportunities i sadrže specifične informacije o svakom pojedinom pozivu, pa upućujemo sve zaintetresirane organizacije i institucije da redovno prate tu službenu mrežnu stranicu.

rnrn

Više informacija o potprogramima programa CERV možete dobiti na ovoj poveznici

rn

Projekt Baltazar prema glasovima publike osvojio je titulu REGIOSTAR za 2021. godinu u kategoriji FAIR EUROPE!

rnrn

U jakoj konkurenciji natjecanja Europske komisije za Regiostar Awards u kategoriji PRAVEDNA Europa: Promicanje uključivanja i borbe protiv diskriminacije glavnu titulu osvojio je projekt TREE – Training for integrating Refugees in the Euregion, a naš Baltazar pobjednik je prema glasovima publike.

rnrn

Projektom Baltazar, Krapinsko-zagorska županija provodi dobru praksu aktivnog uključivanja u povećanje socijalne uključenosti i integracije učenika s teškoćama u osnovnim i srednjim školama na svojem području. Dosad su uz potporu Europskog socijalnog fonda provedena četiri nastavka projekta, a upravo je u tijeku i peti, kojima se osiguravaju pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama. Svojim aktivnostima projekt nastavlja s njegovanjem i promicanjem tolerancije, prijateljstva i inkluzije u društvu potičući djecu da budu samostalniji te pokažu svoje mogućnosti. Time se stvaraju uvjeti za poboljšanje obrazovnih postignuća, uspješniju integraciju djeteta u socijalno okruženje i emocionalno funkcioniranje uz potporu senzibilizirane javnosti. Benefite ovog projekta prepoznala je i Europska komisija, čiji je stručni žiri odabrao upravo projekt Baltazar kao jednog od finalista za nagradu REGIOSTARS 2021.

rnrn

Zagorska razvojna agencija ponosni je partner na ovom projektu. Zato zahvaljujemo svim neumornim glasačima kroz sve faze do finala natjecanja te čestitamo svim sudionicma uključenim u pripremu i provedbu projekta Baltazar i, najbitnije, našim pomoćnicima u nastavi i učenicima koji su sudjelovali na projektu kao ciljana skupina. Bravo Baltazar!

rnrn

Više informacija o nagradi REGIOSTAR i pobjednicima iz ostalih kategorija pronađite na stranicama Europske komisije.

rnrn

rn

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, osigurala je dodatnih 175,2 milijuna kuna za provedbu financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“.

rnrn

Ovim povećanjem ukupno je javnom sektoru stavljeno na raspolaganje više od 327 milijuna kuna izuzetno povoljnih sredstava za ulaganje u javnu rasvjetu. Naime, zbog velike potražnje i interesa, inicijalno osiguran iznos od 152 milijuna kuna u vrlo kratkom roku je u cijelosti iskorišten.

rnrn

rn
• Sredstva financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“ namijenjena su ulaganjima koja će rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije u projektnim cjelinama javne rasvjete krajnjeg primatelja od najmanje 50% u odnosu na postojeće stanje, odnosno u odnosu na referentnu potrošnju energije za potrebe projektnih cjelina javne rasvjete.

rn

rnrn

U okviru ovog instrumenta, jedinicama lokalne samouprave odobravat će se krediti u rasponu od 500 tisuća do 50 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti JLS na čijem se području projekt provodi:

rnrn

rn
• 0,1 posto za najmanje razvijena područja (skupine 1. – 4.)

rn

• 0,25 posto za srednje razvijena područja (skupine 5. i 6.)

rn

• 0,5 posto za najrazvijenija područja (skupina 7. i 8.).

rn

rnrn

Krediti se mogu odobriti na rok otplate do 10 godina, uključujući do 6 mjeseci počeka.

rnrn

Osim iznimno niske kamatne stope, dodanu vrijednost „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“ čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti predstavljaju najpovoljniji izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete jedinica lokalne samouprave.

rnrn

Od početka provedbe ovog FI, ugovoren je 31 kredit u ukupnom iznosu 135,92 milijuna kuna te su krajnji primatelji ostvarili smanjenje potrošnje električne energije za javnu rasvjetu na razini RH u prosjeku 78%.

rnrn

Više informacija potražite na poveznici: https://www.hbor.hr/dodatnih-1752-milijuna-kuna-za-javnu-rasvjetu/

rn

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak u srijedu 30.11.2021. u Zagrebu sudjelovala je na konferenciji „Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti“ kojom je zaključena serija skupova u povodu 30. obljetnice hrvatske samostalnosti koju organizira nakladnička kuća Hanza Media.

rnrn

Na samom početku svojeg izlaganja, ministrica Tramišak istaknula je da je Republika Hrvatska tijekom 30 godina samostalnosti postigla značajne uspjehe, izgradila svoje institucije, ušla u punopravno članstvo Europske unije, a sada je vrijeme za okrenuti se budućnosti i iskoristiti sve naučene lekcije kako bi bili još bolji, uspješniji i kvalitetniji.
rn
rnMinistrica se osvrnula i na dosadašnje rezultate u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije te najavila nove mogućnosti koje su nam na raspolaganju tijekom idućeg financijskog razdoblja od 2021. do 2027. godine:

rnrn

rn
• „Više od 50 milijardi kuna već je uloženo diljem Republike Hrvatske u konkretne projekte javnog sektora, dakle jačanja kvalitete i standarda života u svim lokalnim zajednicama, ali isto tako i projekte koje su provodili naši gospodarstvenici i poduzetnici“, kazala je ministrica te dodala: „Pred nama je novo programsko razdoblje kada će Republici Hrvatskoj na raspolaganju biti gotovo 25 milijardi eura, odnosno 183 milijarde kuna, kako iz Europskih strukturnih investicijskih fondova tako i iz Plana za oporavak i otpornost odnosno instrumenata Nove generacije. Plan je sva ova sredstva uložiti u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, u nužne reforme obrazovnog sustava kao i u zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, daljnji razvoj i kvalitetu javno dostupnih usluga, digitalizaciju te praćenje svih europskih i globalnih trendova koji nas čekaju u narednim desetljećima“.

rn

rnrn

rnMinistrica je istaknula i Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine kao krovni strateški dokument u kojem su jasno definirani glavni politički i strateški smjerovi i ciljevi za razvoj Republike Hrvatske:

rnrn

rn
• „Glavni politički i strateški smjerovi koje smo si zadali u narednih 10 godina su pametan i zeleni razvoj, kvalitetnija prometna povezanost, istaknuta socijalna komponenta u svim projektima i naravno najvažnija stvar, a to je Hrvatska bliža građanima, odnosno jačanje kvalitete i kapaciteta života u svim hrvatskim regijama, općinama i gradovima“, pojasnila je ministrica Tramišak te dodala kako je zapravo najveći naglasak stavljen upravo na ljude.

rn

rnrn

rnNakon ministrice Tramišak, okupljenima se uvodno obratio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je istaknuo da upravo Republika Hrvatska ima priliku iz male i otvorene ekonomije postati mala i fleksibilna ekonomija, otvorena za sve prilike.
rn
rnPo završetku uvodnih govora, ministrica Tramišak sudjelovala je i u panelu „Novac EU fondova za lansiranje oporavka i održivog razvoja" tijekom kojeg je pojasnila tijek procesa programiranja novih operativnih programa i najavila raspisivanje novih natječaja.

rnrn

rn
• „Programiranje prema Europskoj komisiji teče sukladno njihovim pravilima. U finalnoj smo fazi programiranja te isto planiramo dovršiti kroz nekoliko mjeseci, a prve pozive raspisati već sredinom sljedeće godine. Iskoristili smo mogućnosti iz instrumenta nove generacije za oporavak i koheziju – REACT-EU te već početkom ove godine do programirali razdoblje 2014.-2020. i za 150 milijuna eura odmah raspisali poziv za industrijsku zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačke industrije. Ta sredstva su već i plasirana, neki su ugovori već potpisani, a do kraja ove godine planiramo potpisivanje svih preostalih ugovora“.

rn

rnrn

Ministrica je kazala kako je za spomenuti poziv bilo prijavljeno više od  600 projekata što je pokazalo koliko su ta sredstva bila potrebna proizvođačkoj industriji.

rn

80 timova iz svih dijelova Hrvatske te podjednaki broj inovativnih poduzetničklih projekata koji stvaraju društveni učinak, prošlo je do sada BAIF-ov program investicijske spremnosti čime je okončana prva faza Projekta s konačnim ciljem razvoja alternativnog tržišta kapitala usmjerenog na ulaganja u poduzetnike početnike koji mogu generirati i društveni učinak. 

rnrn

Konferencijom Najbolji za najbolje – Novi modeli financiranja u srijedu, 30. studenoga 2021. godine, u organizaciji partnera Projekta BAIF (nositelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, a partneri su Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, Feelsgood Capital Partners, Hrvatska udruga poslodavaca) te kroz partnerstvo s Bird Incubatorom, službeno je počela druga faza projekta koja uključuje sve zainteresirane dionike u promicanju poduzetničko investicijskog ekosustava za ulaganja u poduzetnike početnike u Hrvatskoj.

rnrn

Poduzetničke ideje, koje svojim poslovanjem stvaraju pozitivan društveni učinak za gospodarstvo i društvo u cjelini, doprinose rješavanju ključnih društvenih izazova današnjice, promiču održivi razvoj i inovativne načine poslovanja, generirajući pritom nova radna mjesta fokus su ovog projekta.  

rnrn

U Hrvatskoj i dalje imamo relativno nizak broj društvenih poduzetnika kao i nedostatak privatnih investicija i odgovarajućih financijskih uvjeta, dok sa strane potencijalnih investitora postoji nedostatak razumijevanja za koncept ulaganja u društvene poduzetnike. Projektom BAIF želi se pozitivno utjecati na trenutnu investicijsku klimu kroz konstruktivan dijalog javnog i privatnog sektora koji podržava pozitivan poduzetnički ekosustav u cilju uspostavljanja novog održivog mehanizma za ulaganja koja dodatno vrednuju društveni učinak.

rnrn

rnrn

rn
• Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorio gospodin Igor Škrgatić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koji je tom prilikom istaknuo; “Projekt smo prepoznali od početka i rado sudjelovali u njemu jer vjerujemo da povezuje dvije teme bitne za hrvatsko poduzetništvo: pristup kapotalu u početnim fazama razvoja projekta i mjerenje društvenog učinka. Nakon četiri grada, četiri boot campa i nekoliko desetaka timova na pitch sessionima možemo potvrditi da je projekt ispunio očekivanja i da ne moramo brinuti o budućnosti poduzetništva, mladih i kreativnih ljudi s inovativnim idejama koje će svijet oko nas učiniti boljim nam ne nedostaje. Također, veseli me najaviti kako nas početkom 2022. godine očekuje još jedan turnus radionica investicijske spremnosti za 20-tak timova koji nisu imali prilike ranije pristupiti programu.”

rn

rnrn

rnrn

rn
• Okupljene je, ispred organizacijskog odbora projekta BAIF, pozdravila i gospođa Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko zagorske županije istaknuvši: “Projektom stvarano mogućnost za ulaganja u startupove u vrlo ranim razvojnim fazama – vidljivo je da ovakav rizični kapital nedostaje na tržištu. Danas razgovaramo s onima kojima su takva ulaganja namijenjena – startupovima, ali i potencijalnim koinvestitorima koji vide prednost u osiguravanju veće financijske injekcije u poduzetnike u koje ulažu. Kroz ovaj projekt, Krapinsko-zagorska županija se s parterima pozicionira kao novo mjesto za realizaciju uspješnih investicija. Aktivnost koja slijedi je nastavak dijaloga s investitorima i osmišljavanje mehanizma koji će funkcionirati u Hrvatskoj.”

rn

rnrn

rnrn

Usljedila je panel diskusija na temu uspostave BAIF mehanizma za ulaganje s društvenim učinkom, koju je moderirao gospodin Pierre Matek iz Feels good Capital partenrs, a u kojoj su sudjelovali gospodin Dražen Oreščanin iz Poslovne inteligencije, gospođa Tajana Barančić iz Astra Poslovni inžinjering i gospođa Nina Dremelj, predsjednica Business Angels of Slovenia.  

rnrn

Kruna cijelog događanja bio je “pitch contest” za pet najboljih timova koji su prošli BAIF-ov program investicijske spremnosti. Priliku za predstavljanje svojih projekata investitorima dobili su Aquarel, Nuotwo, Going Remotely, Roll+ i Mindrunner Games, a pobjednikom je proglašen projekt tima NUOTWO, kojem je tom prilikom uručena nagrada MINDSMITHS IMPACT CREDITS u iznosu 100.000,00 kuna. O pobjedi su otvorenim glasovanjem odlučili svi sudionici konferencije.

rnrn

Marko Brkljačić iz pobjedničkog tima NUOTWO nije krio svoje zadovoljstvo zahvalivši cijelom timu BAIF-a na kontinuiranoj podršci, savjetima, prijateljskoj suradnji, umrežavanju i druženju. Nagrada ga je ugodno iznenadila i tek treba promisliti na što će utošiti dobivena sredstva. NUOTWO bavi se razvojem carbon capture tehnologije, na tržištu su posljednje dvije godine, a misija im je smanjiti ugljični otisak i energetku potrošnju gradova. Više o NUOTWO saznajte na njihovim web stranicama: https://www.nuotwo.com/

rnrn

Projekt je vrijedan ukupno 318.441,63 EUR, od čega se kroz potporu Europske komisije i EaSI Program sufinancira 249.641,63 EUR, a ostatak sredstava vlastiti je doprinos partnera.

rn

Plan za industrijsku tranziciju Sjeverne Hrvatske zajednička je inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i pet županija sjeverne Hrvatske, kojom će se pružiti podrška jačanju konkurentnosti sjeverne Hrvatske kroz izradu strateškog i provedbenog okvira za korištenje fondova Europske unije u razdoblju 2021. – 2027. u okviru Integriranog teritorijalnog programa. 

rnrn

Plan je usvojen 29. studenog 2021. godine na 2. sjednici Koordinacijskog vijeća. Na sjednici je naglašeno da se kroz industrijsku tranziciju posebni naglasak stavlja na prioritetne sektore i nove niše budućnosti Sjeverne Hrvatske, koji sukladno teritorijalnom kapitalu Sjeverne Hrvatske te globalnim razvojnim trendovima imaju znatan potencijal za daljnji rast i razvoj.  
rn
rnSukladno smjernicama Europske komisije za industrijsku tranziciju, a nastavno na utvrđene potrebe gospodarstva, definirani su smjerovi promjena, kao i provedbeni mehanizmi koji će se financirati u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. i pružiti osnovu za industrijsku tranziciju te biti pokretačka snaga za gospodarski rast i razvoj i stvaranje radnih mjesta u Sjevernoj Hrvatskoj.
rn
rnSmjerovi promjena

rnrn

rn
• Širenje i difuzija inovacija kroz poticanje strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera  u prioritetnim nišama

rn

• Promicanje poduzetništva i ulaganja privatnog sektora kroz jačanje regionalnog eko sustava i poticanje rasta i razvoja inovativnih startup-ova i MSP-ova u prioritetnim nišama

rn

• Priprema za poslove u budućnosti kroz razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju prema nišama veće dodane vrijednosti

rn

• Podržavanje prijelaza na nisko-ugljično i kružno gospodarstvo kroz digitalnu i zelenu tranziciju (horizontalna tema).

rn

rnrn

rnGlavnina alokacije u okviru procesa industrijske tranzicije bit će usmjerena na jačanje prioritetnih niša u okviru regionalnih lanaca vrijednosti s naglaskom na aktivnosti koje pokazuju potencijal za otkrivanje tehnoloških i tržišnih mogućnosti i prelijevanje učinka na ostale dijelove Hrvatske i EU ekonomije i imaju ekonomiju razmjera uključujući veći broj dionika RLV-ova, te širi učinak na društveno – gospodarski rast i razvoj. U okviru Integriranog teritorijalnog programa za industrijsku tranziciju alocirano je ukupno 400.000.000 EUR od čega 100.000.000 EUR za sjevernu Hrvatsku.

rnrn

Provedbom Plana bit će omogućeno direktno financiranje potreba naših poduzetnika u 5 definiranih sektora: zdravstvena industrija, proizvodnja vozila, pametna industrija (industrija 4.0), uslužni sektor visoke dodane vrijednosti te sektor zelenoga rasta, a prvi javni poziv očekuje krajem 2022. godine. 

rnrn

rnSjednici su nazočili  ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Krapinsko–zagorske županije Željko Kolar, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec te ispred Međimurske županije ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije Sandra Polanec Marinović.

rnrn

rnrn

Više informacija potražite na poveznici: https://razvoj.gov.hr/vijesti/usvojen-plan-za-industrijsku-tranziciju-sjeverne-hrvatske/4766

rn

Zagorska razvojna agencija i ove godine sudjelovala je u „Danima otvorenih vrata EU projekata“, događanju u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i to promocijom hvalevrijednih projekata važnih za lokalnu zajednicu.

rnrn

rnrn

rn
• Promovirali smo „Baltazar 5“, projekt Krapinsko-zagorske županije koji se provodi od 2014. godine, u sklopu kojeg se učenicima s teškoćama u razvoju osiguravaju pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici te projekti „Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok“ i „Regionalni centar Zabok – ReCeZa“, nositelja Srednje škole Zabok, a u sklopu kojih će se provesti transformacija Srednje škole Zabok u centar kvalitetnog, praktičnog i međunarodno orijentiranog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo namijenjen učenicima, studentima, nastavnicima i mentorima, poslodavcima i osoblju svih dionika u turizmu na regionalnoj razini.

rn

rnrn

U navedenim je projektima Zagorska razvojna agencija aktivno sudjelovala u pripremi, a tijekom provedbe pruža savjetodavnu podršku, kako bi se omogućila kvalitetna i uspješna provedba svih planiranih ciljeva, rezultata i aktivnosti.

rnrn

rnrn

rn
• Savjetodavnu podršku u pripremi i provedbi projekata Zagorska razvojna agencija pruža kao regionalni koordinator, u sklopu projekta tehničke pomoći „Znanjem za europsko zajedništvo – ZEZ II“ koji je sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se u razdoblju od 1. travnja 2019. godine do 31. prosinca 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 16.953.066,76 kuna, bespovratna sredstva iznose 14.410.106,68 kuna, dok sredstva nositelja projekta, Zagorske razvojne agencije, iznose 2.542.960,08 kuna. Projektom se jačaju kapaciteti lokalne i regionalne zajednice za pripremu i provedbu projekata koji doprinose jačanju kvalitete života Krapinsko-zagorske županije. U sklopu projekta pruža se besplatna i stručna savjetodavna podrška u pripremi i provedbi projekata, izradi Plana razvoja Krapinsko-zagorske županije i drugih strateških dokumenata za narednu financijsku perspektivu, provode se informiranja korisnika o EU fondovima i mogućnostima korištenja EU sredstava, edukacije za jačanje kapaciteta Zagorske razvojne agencije, ali i potencijalnih korisnika i prijavitelja na pozive iz EU fondova, a sve s ciljem pružanja sveobuhvatne savjetodavne usluge u sferi EU fondova. Neki od uspješnih projekata u čijoj je pripremi i provedbi sudjelovala Zagorska razvojna agencija mogu se pogledati u promotivnom filmu na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=At9P38rJ5h4&t=5s

rn

rnrn

rnrn

rn
• Osim promocije projekata, Zagorska razvojna agencija u sklopu „Dana otvorenih projekata 2021. godine“ organizirala je i online radionicu za korisnike bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije, odgojno-obrazovne ustanove s područja Krapinsko-zagorske županije koje provode projekte obnove i sanacije štete od potresa. Navedeni se projekti provode u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava „Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Krapinsko-zagorske županije“, financiranog iz Fonda solidarnosti Europske unije.U sklopu radionice predstavnicima osnovnih i srednjih škola predstavljene su ugovorne obveze, projektne aktivnosti, izvještavanje, aktivnosti administracije i upravljanja projektom, arhiviranje i čuvanje projektne dokumentacije te mjere vidljivosti i informiranja.

rn

• rn

  Održana je i investitorska konferencija Najbolji za najbolje – Novi modeli financiranja. Konferencija je održana 30. studenog u okviru projekta „Business Angel Impact Fund (BAIF)“ čiji je nositelj Krapinsko-zagorska županija, a partneri u provedbi projekta su Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, Feelsgood Capital Partners i Hrvatska udruga poslodavaca. Projektom se želi pozitivno utjecati na trenutnu investicijsku klimu kroz konstruktivan dijalog javnog i privatnog sektora koji podržava pozitivan poduzetnički ekosustav u cilju uspostavljanja novog održivog mehanizma za ulaganja koja dodatno vrednuju društveni učinak. U sklopu konferencije održana je panel diskusija na temu BAIF mehanizma za ulaganje s društvenim učinkom, a kruna cijelog događanja bio je „pitch contest“ za pet najboljih timova koji su prošli BAIF-ov program investicijske spremnosti.

  rn

rn

rnrn

rnrn

Pozivamo sve zainteresirane korisnike i potencijalne prijavitelje da i dalje prate našu internetsku stranicu i društvene mreže za informacije vezano uz mogućnosti korištenja sredstava EU fondova te se obrate za  besplatnu savjetodavnu podršku vezano uz povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih izvora financiranja.

rnrn

Po završetku ovogodišnjih aktivnosti, radosno iščekujemo sljedeću godinu i nove aktivnosti u sklopu sada već tradicionalnih Dana otvorenih vrata EU projekata!

rn

Vlada Republike Hrvatske na sjednici 24. studenoga 2021. godine usvojila je odluku kojom se utvrđuje način raspodjele 319,19 bespovratnih milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za raspodjelu i nadzor nad trošenjem novaca a definirana su i provedbena tijela po resorima za raspodjelu sredstava.

rnrn

Odlukom o načinu raspodjele sredstava određeno je da će nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu biti Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
rn
rnPodsjetimo, nakon serije potresa koji su od dana 28. prosinca 2020. godine pogodili šire područje s epicentrom u blizini Petrinje, Republika Hrvatska je, sukladno zaključku Vlade Republike Hrvatske od 18. ožujka 2021. zatražila dodjelu  bespovratnih sredstava  iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom. 
rn 

rnrn

Temeljem zahtjeva Republike Hrvatske, Europska komisija predložila je Europskom parlamentu i Vijeću dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 319.192.359,00  eura, od čega je  do sada isplaćen predujam u iznosu od 41.325.507,00 Eura. Kako bi se ostvarili uvjeti za isplatu preostalog dijela dodijeljenih sredstava, Europska komisija je 15. listopada 2021. godine uputila zahtjev Republici Hrvatskoj da najkasnije do 26. studenoga dostavi ispunjene obrasce za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

rnrn

Dakle, ovom Odlukom Vlade definiraju se traženi uvjeti/prilozi kako bi Europska komisija mogla do kraja 2021. godine isplatiti Republici Hrvatskoj preostalih 277.866.852,00 milijuna eura.  

rnrn

Od uplate sredstava kreće rok od 18 mjeseci za realizaciju. Kada Komisija uplati kompletni iznos od 319,19 milijuna eura, kreće rok od 18 mjeseci unutar kojeg se mora opravdati iznos potrošenih novaca.
rn
rnSva dokumentacija upućena je prema Bruxellesu od kojeg se ubrzo očekuje i formalna odluka. Slijedi uplata sredstava u državni proračun, a zatim će ministar financija po resorima raspodijeliti iznos za sanaciju.
rnDetaljnije informacije možete pronaći na stranicama Vlade.
rn
rn 

rn