Od 5. do 7. listopada održavat će se Dani otvorenih vrata EU projekata u Krapinsko – zagorskoj županiji te će biti predstavljeni projekti koji su doprinijeli razvoju lokalnih zajednica. Dani otvorenih vrata održavat će se u Zaboku, Klanjcu i Krapini. Uskoro više informacija!

rn

Zagorska razvojna agencija provodi projekt „Znanjem za europsko zajedništvo – ZEZ II“, sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se provodi od 1. travnja 2019. godine do 31. prosinca 2023. godine te se njime jačaju kapaciteti lokalne i regionalne zajednice za pripremu i provedbu projekata koji doprinose jačanju kvalitete života Krapinsko-zagorske županije. Posredno, podizanjem znanja i kompetencija dionika razvoja Županije, pridonijet će se jačoj financijskoj apsorpciji dostupnih sredstava Europske unije.

U sklopu projekta, Zagorska razvojna agencija organizira edukativne radionice namijenjene isključivo zaposlenicima tijela javne vlasti (temeljem javnog poziva za iskaz interesa Regionalnim koordinatorima za dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10), na temu „Upravljanje projektnim ciklusom“. Radionice će se provoditi u razdoblju od 3. listopada 2022. do 26. listopada 2022. godine online putem aplikacije Microsoft Teams.

Program je dostupan u privitku.

Prijave zaprimamo putem online PRIJAVNOG OBRASCA do 26. rujna 2022. godine.

Budući da je broj sudionika ograničen, molimo da se prijavi po jedna osoba iz institucije. Prvih 15 zaprimljenih prijava naknadno će dobiti potvrdu o sudjelovanju na edukativnim radionicama.

Za sudjelovanje na online edukacijama potrebno je posjedovanje vlastitog računala.

Prije nešto više od dvije godine u Zaboku je započela transformacija Srednje škole Zabok u Regionalni centar kompetentnosti, ugostiteljstvu i turizmu Zaboku. Dio graditeljstva zauzima 30 milijuna kuna nepovratnih sredstava dok dio opremanja i održivosti na pet godina iznosi 66 milijuna kuna, a Krapinsko–zagorska županija je u HBOR-u u postupku dizanja kredita od 37 milijuna kuna s 1,2 posto kamata. Dodajmo kako će kredit formalno dići škola, ali financijsku je konstrukciju na sebe preuzela Županija.

rnrn

Transformacijom u Centar kompetentnosti zabočka srednja škola osigurat će uvjete za adekvatno obrazovanje, stjecanje znanja i vještina kakvo se od turističkog kadra, na kraju krajeva i očekuje. Podsjetimo kako će Centar, uz modernizirane i nove učionice, praktikume, trening centar i zajedničke prostore dobiti i akademis, odnosno ugostiteljski objekt sa smještajnim kapacitetima.

rnrn

Zbog razvedenosti konstrukcije dosta je zahtjevan tehnički proces budući da s jedne strane imamo dogradnju novog i rekonstrukciju postojećeg dijela objekta. Na početku spomenuti prostori unutar centra upućuju na trojaku ulogu objekta, ali i komercijaliziran dio, uz što valja istaknuti kako će se u sklopu Centra nalaziti i restoran otvoren tipa što je za grad Zabok od izuzetne važnosti budući da na području grada ne postoji studentski restoran.

rnrn

Budući da radovi napreduju i više nego odlično, u srijedu je organiziran obilazak gradilišta. Da je veliko zadovoljstvo biti dijelom obilaska radova objekta koji će zasigurno promijeniti sustav obrazovanja u Zagorju, ali i šire, istaknuo je župan Željko Kolar pohvalivši izvođače radova, nadzor, projektante, voditelje gradilišta jer, kako je rekao, ˝vidi se da se poštuje sve ono što smo samim projektom zahtijevali, vidi se da je do sad napravljeno izuzetno kvalitetno˝. Dodao je kako je bitno da se objekt do zime zatvori kako bi se radovi interijera mogli nesmetano odvijati u narednom periodu.

rnrn

Na župana se nadovezao i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek koji je posebice ponosan na ovaj projekt, a kao svjedok gradnje tadašnje ekonomske škole istaknuo je:– Koliko vjerujemo u ovaj projekt dokaz je i da se moj unuk upisao u ovu školu. Sigurno da se i đaci, a onda i mi, djedovi i bake, kao i roditelji veselimo idućoj godini kada ćemo imati školu u kojoj će naši mladi moći stjecati nova znanja, sposobnost i vještine.

rnrn

Voditelj cijelog projekta Srećko Vrček kazao je kako se sada radovi izvode u svim segmentima – radi se na ojačanju postojeće konstrukcije, ali i na izvedbi novog dijela.– Gradilište napreduje prema planu, protekla su tri mjeseca, izvedeni su radovi od oko cirka deset posto vrijednosti ukupne vrijednosti koja iznosi 66 milijuna kuna s PDV-om s tendencijom da se radovi još i ubrzaju. U principu, do sada je gradilište u roku i u financijskom okviru – ukratko je objasnio Vrček.

rnrn

Ravnateljica Srednje škole Zabok Draženka Jurec, u ime 80 djelatnika i 600 učenika poručila je kako neizmjerno vesele konture koje ocrtavaju budući objekt, a koje su svakim danom sve vidljivije. Sigurna u to kako će sljedeća školska godina početi u RCK-u dodala je i kako su na prvom upisnom roku sva mjesta za ugostiteljstvo popunjena, što je premalo za našu županiju, ali i regiju. Tome svakako treba pridodati kako je 27 učenika upisalo školu iz Zagreba i Zagrebačke županije što je dokaz prepoznatljivosti.

rn

Središnji državni ured za demografiju i mlade organizira okrugli stol na temu preporuka Konferencije o budućnosti Europe u području mladih.

rnrn

Okrugli stol će se održati 12. i 15. rujna 2022., u trajanju od 10.00 do 14.00 sati, u prostorijama Hotela Dubrovnik u Zagrebu.

rnrn

Prijave su otvorene do 5. rujna 2022. godine putem linkova:

rnrn

rn
• 12.09.2022. (ponedjeljak): https://forms.gle/rLFPpT5nMq9yhmbr7

rn

• 15.09.2022. (četvrtak): https://forms.gle/cZz2VwsoTmwDDmmj7

rn

rnrn

Okvirne teme za raspravu na okruglom stolu odnose se na mogućnosti sudjelovanja u demokratskim procesima i procesima donošenja odluka na svim razinama, pripreme za ulazak u svijet rada, pristup socijalnoj zaštiti i stanovanju, smanjivanje posljedica za mlade u vremenima krize te izjednačavanje mogućnosti za mlade u ruralnim područjima.
rn 
rnProgram okruglog stola u oba termina je isti, a dostupan je na sljedećem linku. 

rnrn

Detaljne informacije dostupne su OVDJE.

rn

Devetu godinu zaredom na riječkom Korzu 26. i 27. kolovoza održana je manifestacija “100 % zagorsko” u sklopu koje se Riječanima predstavljaju poljoprivrednici, obrtnici i poduzetnici iz Krapinsko-zagorske županije. 

rnrn

Izvorne proizvode Zagorja predstavilo je 48 poljoprivrednih proizvođača, obrtnika, tvrtki, toplica, agroturizma te hotela s proizvodima kao što su: zagorski štrukli, bučino ulje, med, medenjaci, mlinci, povrće, voće, rakije i likeri, sir, sokovi i voćna vina te suhomesnati proizvodi.

rnrn

Naglasivši da se sve navedene proizvode može okusiti na sajmu, župan Željko Kolar istaknuo je da se Zagorci u Rijeci osjećaju kao kod kuće. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut složio se da je ta suradnja značajna, a posebno gospodarstvenicima koji se tako međusobno upoznaju i stječu nove kontakte. “Iako smo u različitim dijelovima Hrvatske, imamo puno sličnosti – u turizmu, poljoprivredi i zdravstvenom turizmu koji zajednički njegujemo. Siguran sam da ćemo tako dobru suradnju nastaviti i ubuduće”. Riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo što Krapinsko-zagorska županija po deveti put izlaže mirise i okuse Zagorja na Korzu te da ovu manifestaciju podržava sto posto Riječana i čini se da se zato i zove 100% zagorsko. 

rn

S ciljem stvaranja stručnjaka medicinske informatike s fokusom na poslove analitičara/konzultanta, testera ili Java programera, Z-MED digitalni inovacijski HUB u prostorima Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije u Krapini organizira HEALTH IT Akademiju. Na konferenciji za medije naglašeno je da je Krapinsko-zagorska županija kroz proces razvoja industrijske tranzicije RH identificirala zdravstveni sektor kao jedan od sektora u kojem ima najviše snage i najvećih potencijala.

rnrn

Stoga je Poduzetnički centar početkom ove godine okupio više od 20 partnera u digitalni inovacijski HUB za zdravlje i medicinsku informatiku nazvan Z-MED, a jedna od aktivnosti digitalnog inovacijskog HUB-a je priprema kadrova koji će biti u mogućnosti razrađivati digitalna rješenja za zdravstvenu industriju ili biti aktivni sudionici tržišta rada. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim urednom Krapina i našim partnerima osmišljena je ova akademija koja je prvenstveno namijenjena za nezaposlene osobe. Program obuhvaća 20 polaznika, deset za java programere s naglaskom na rješenja u sektoru zdravstva i deset polaznika za konzultante za medicinsku informatiku. Posebno kod ovog programa je da će sami polaznici raditi s vodećim tvrtkama koje već proizvode sofwere za zdravstveni sektor i sudjelovat će na praksi u našim zdravstvenim ustanovama. 

rnrn

Edukacija počinje u listopadu i traje 5 mjeseci, a prijaviti se možete do 4. rujna. Inače, riječ je o mjeri „Osposobljavanje na radnom mjestu” i to je jedna od mjera HZZ-ove aktivne politike zapošljavanja čiji je cilj omogućiti nezaposlenim osobama stjecanje praktičnih znanja i vještina za obavljanje poslova na konkretnom radnom mjestu ili im pružiti priliku za obnavljanje izgubljenih vještina. Ciljana skupina su osobe koje su prijavljene u evidenciju Zavoda, a koje se osposobljavaju za specifične programe iz sustava visokih tehnologija, složenijih poslova više kvalifikacijske razine, za koje nema formalnih programa obrazovanja. U obzir dolaze osobe sa završenom najmanje četverogodišnjom srednjom strukovnom ili opće obrazovnom školom i osobe sa stečenim kvalifikacijama na visokoj školskoj razini, bez radnog iskustva na poslovima za koje će se osposobljavati. HZZ nositelju osposobljavanja pokriva troškove mentorstva i ostale koji bi se mogli pojaviti tijekom osposobljavanja. Za osobe iz ciljane skupine Zavod isplaćuje maksimalno 18 tisuća kuna po polazniku, a istaknuto je i da će polaznici dobivati novčanu pomoć, kao i putne troškove te troškove posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prijavite se OVDJE. 

rnrn

Više informacija o samom programu: https://poduzetnickicentar-kzz.hr/2022/08/11/health-it-akademija-2/ 

rn

Europska komisija danas je usvojila Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom za financijsko razdoblje 2021. – 2027., utvrđujući strategiju ulaganja u iznosu od 9 milijardi eura za financiranje kohezijske politike.

rnrn

Sporazum uspostavlja strategiju ulaganja Republike Hrvatske u novom financijsko razdoblju, koja istovremeno predstavlja i kontinuitet u odnosu na prošlo razdoblje i iskorak u vidu naglaska na teritorijalne posebnosti i jačanje razvoja svih hrvatskih regija.

rnrn

“Važnost Kohezijske politike Europske unije vidljiva je u svim dijelovima Hrvatske i nakon našeg prvog Višegodišnjeg financijskog okvira. Sada s novim Partnerskim sporazumom vrijednim novih 9 milijardi eura otvoren je put novim prilikama za jače ulaganje u razvoj hrvatskih regija, u slabije razvijena područja i jačanje gospodarstva uz ulaganja u energetsku učinkovitost, borbu s klimatskim promjenama kao i ulaganja u kvalitetnije javne usluge zdravstva, znanosti i obrazovanja te socijalne zaštite“, istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

rnrn

Sporazumom su obuhvaćeni Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. (PKK) sa 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. – 2027. s 243,7 milijuna eura kojima su obuhvaćeni sljedeći ciljevi politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.

rnrn

Sredstva kohezijske politike koristit će se u svojem dosad najvećem iznosu za daljnje jačanje gospodarstva, potporu zelenoj i pravednoj tranziciji koja će ublažiti utjecaj energetskih i klimatskih izazova na gospodarstvo i društvo u cjelini, daljnje poboljšanje mobilnosti i prometne povezanosti s velikim naglaskom na gradove, sela i otoke, te ulogu hrvatskih županija kao i jačanje društvene kohezije i tranziciju hrvatskih regija. Sa ciljem postizanja uravnoteženog regionalnog razvoja ulaganja će se usmjeriti i na slabije razvijena područja te područja s razvojnim posebnostima putem svih ciljeva politike iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

rnrn

Iz Fonda za regionalni razvoj preko 1,7 milijardi eura izdvojit će se za jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacijom i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, kao i za industrijsku tranziciju Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske.

rnrn

Najznačajnija sredstva predviđena su za zelena ulaganja u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša i jačanja otpornosti spram klimatskih promjena. Uključujući aktivnosti i ulaganja za prelazak na kružno gospodarstvo, jačanje bioraznolikosti. U sklopu zelenih ulaganja su i ona za razvoj zelene urbane infrastrukture, promicanje održive urbane mobilnosti, kao i jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima.

rnrn

Za navedena ulaganja izdvojit će se 1,6 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 800 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, a to je 39% Kohezijskog fonda i 31% Europskog fonda za regionalni razvoj. Dodatno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 198 milijuna eura za ulaganja u poticanje održivog ribarstva, obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture te jačanje održivog upravljanja morima i oceanima. Za razvoj održive, pametne i sigurne prometne povezanosti izdvojit će se gotovo 1 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. S ciljem osiguravanja veće razine povezanosti te jačanja mobilnosti, ulaganja će biti usmjerena na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te razvoj regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži (željeznice, javni prijevoz).  Više od 600 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 1,9 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus uložit će se u tržište rada, zapošljavanje, jačanje zdravstvenog sustava i primarne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne inovacije.

rnrn

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj izdvojit će se gotovo 700 milijuna eura za integrirani teritorijalni razvoj. Sredstva su predviđena za razvoj urbanih područja – svi gradovi sjedišta županija, kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja koja su u odnosu na prethodno razdoblje proširena na sve krajeve Hrvatske.  Previđena su i ulaganja u područja s posebnim teritorijalnim posebnostima.

rnrn

Istovremeno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 31 milijun eura za ulaganja u omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica.

rnrn

Uspostavom novog Fonda za pravednu tranziciju, Hrvatskoj su u sklopu Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju (TPPT) dodijeljena sredstva u iznosu od  186 milijuna eura kako bi se ublažio učinak tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje kroz jačanje poduzetništva, primarno usmjerenog prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, doprinos smanjivanju emisija stakleničkih plinova te diversificiranje regionalnog gospodarstva.

rnrn

Izvorna vijest dostupna je OVDJE.

rn