22. prosinca 2022. – Objavom rezultata u području nakladništva, časopisa i elektroničkih publikacija, knjižarske djelatnosti te književnih manifestacija Ministarstvo kulture i medija počinje s redovitom objavom rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu koji je bio otvoren od 12. rujna do 12. listopada 2022. godine.

rnrn

Iznosom od 19.768.600,00 kuna, odnosno 2.623.744,11 eura podržani su programi časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija, izdavanja knjiga, književnih programa u knjižarama te programi poticanja književnog stvaralaštva, što je u ovom dijelu potpora za knjigu i nakladništvo povećanje od 7 % u odnosu na prethodnu godinu.

rnrn

Više informacija OVDJE. 

rn

U ponedjeljak, 19. prosinca 2022. ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donio je Odluku o povećanju alokacije za Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada Strategija zelene urbane obnove“, kojom je ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva povećan s 2.500.000,00 kuna na 3.831.500,00 kuna. Dodatna sredstva osigurana ovom Odlukom namijenjena su za nastavak postupka dodjele bespovratnih sredstava projektnim prijedlozima zaprimljenim do trenutka zatvaranja Poziva. Podnošenje novih projektnih prijedloga nije moguće.

rn

U sklopu 15. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koji se održao u Montrealu u Kanadi, 15. prosinca započeo je trodnevni segment na visokoj razini kojem je cilj postići konsenzus oko najvažnijih pitanja. Hrvatsku delegaciju u međunarodnim pregovorima predvodio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.

rnrn

Pregovori su se vodili o zaštiti kopnenih i morskih područja do 2030., njihovoj obnovi, uklanjanju pritisaka na bioraznolikost te izvorima i načinima financiranja. Nerazvijene zemlje zalagale su se za novi fond za bioraznolikost, dok razvijene zemlje, među njima i Republika Hrvatska, žele ambiciozne i mjerljive ciljeve do 2030., imajući u vidu i postizanje „života u harmoniji s prirodom“ najkasnije do 2050. godine. Procjene pokazuju da je za ispravno očuvanje prirode potrebno 700 milijardi dolara godišnje.  

rnrn

Kompromisni prijedlog, nakon dugotrajnih pregovora, donesen je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. prosinca. Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala tako konačno sadrži ključne ciljeve kojim obvezuje stranke Konvencije na zaštitu 30% svjetskog kopna i mora, restauraciju 30% degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija, te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom uz primjenu praksi bliskih prirodi.

rnrn

„Uz povećanje izdvajanja za zaštitu i obnovu prirode, ključno je da se sve zemlje, na svim razinama vlasti, uključe maksimalno u djelovanje i to odmah. 30% zaštite svjetskog kopna i mora do 2030. godine uz značajno smanjenje trenutnog ekološkog otiska je minimum koji možemo napraviti za opstanak čovjeka na Zemlji“, izjavio je član hrvatske delegacije, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer.

rnrn

Značajno postignuće je i to što je ostvaren dogovor o uspostavi multilateralnog mehanizma za podjelu dobiti od korištenja informacija digitalnih slijedova (Digital Sequence Information, DSI).

rn

22.12.2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, uručili ugovore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

rnrn

rnRadi se o ugovorima za 13 projekata koji se odnose na razvoj manjih dijelova sustava javne odvodnje i vodoopskrbe i 12 projekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama, u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,3 milijarde kuna.
rn 
rnKroz 13 projekata javne odvodnje i vodoopskrbe za koje su uručeni ugovori izgradit će se, odnosno rekonstruirati 115 kilometara sustava javne vodoopskrbe i izgraditi ili rekonstruirati gotovo 50 kilometara sustava javne odvodnje, čime će se omogućiti pristup poboljšanoj vodoopskrbi za gotovo 62 tisuće stanovnika i pristup poboljšanom sustavu pročišćivanja otpadnih voda za više od 6 tisuća stanovnika.
rnZa financiranje projekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama, dodijeljeno je 12 ugovora ukupne vrijednosti 770 milijuna kuna za izgradnju 31 kilometra zaštitnih vodnih građevina čime će više od 22 tisuće stanovnika biti adekvatno zaštićeno od poplava te će se revitalizirat 8 kilometara vodotoka i rukavaca s ciljem integracije ciljeva zaštite prirode s ciljevima upravljanja vodama.
rn
rn 

rn

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja je održana 22.12.2022. donesen je Zaključak o prihvaćanju Prijedloga izmjene Karte regionalnih potpora za razdoblje od 2022.-2027. godine.

rnrn

"Kartom regionalnih potpora utvrđuju se područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velike nezaposlenosti te njihov maksimalni intenzitet", naglasila je ministrica Tramišak.
rn
rnMinistrica Tramišak je rekla kako prijedlog izmjene Karte regionalnih potpora Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2027. odnosi se na uvećanje maksimalnih intenziteta potpora u visini od 10% za Sisačko-moslavačku županiju kao područje obuhvaćeno pravednom tranzicijom, uvažavajući činjenicu da je jedna od najslabije razvijenih županija, dodatno pogođena i oslabljena razornim potresom 2020. godine.
rn 

rn

"Na 180. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.

rnrn

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (80,85 mlrd. kuna).
rn
rnDo 15. prosinca 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura (103,89 mlrd. kuna), odnosno 128,49% dodijeljenih sredstava.
rn
rnUkupno je isplaćeno 8,94 milijardi eura (67,34 mlrd. kuna), odnosno 83,28% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,98 milijardi eura (52,61 mlrd. kuna), odnosno 65,07% dodijeljenih sredstava.
rn 
rnUkoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
rn 
rnU razdoblju od 2013. godine do 15. prosinca 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 57,96 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske."

rn

Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu novu 2023. godinu želi Vam tim Zagorske razvojne agencije!

rn

Zagorska razvojna agencija uspješno je provela implementaciju i certifikaciju sustava kvalitete prema normi ISO 9001:2015

rnrn

Pored generalnog standarda kvalitete, certificirani smo u konkretnim područjima djelovanja:

rnrn

rn
• ISO 21502:2020 projektni menadžment

rn

• ISO 26000:2010 društvena odgovornost

rn

rnrn

ZARA su ljudi tako da prije svega zahvaljujemo svim našim korisnicima i djelatnicima za trud, uvažavanje i stručnost tijekom godina suradnje i zajedničkog rasta, a posebno hvala ravnateljici Karolini, zamjenici Ivani te našoj Gordani koja je vodila cjelokupni proces implementacije ISO standarda.Hvala vam na silnoj energiji za kontinuirano unaprjeđenje poslovanja i potvrdu kvalitete našeg rada!

rn

U organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu je, u petak 16. prosinca 2022., u hibridnom formatu, održan 5. sastanak s Europskom komisijom na visokoj razini o obnovi i oporavku nakon potresa u Hrvatskoj.
rn
rnCilj sastanka bio je razmjena informacija o napretku provedbe sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije, razgovor o izazovima s kojima se dionici uključeni u proces susreću te prikaz mjera i aktivnosti koje se poduzimaju, kao i koraci koji slijede.
rn 
rnSastankom je, kao čelnik tijela nadležnog za koordinaciju provedbe sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a, predsjedao ministar Ivan Paladina, dok je delegaciju Europske komisije predvodila direktorica u Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) Sofia Alves.
rn 
rnNakon uvodnih izlaganja ministra Paladine i direktorice Alves, sudionicima sastanka obratio se posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Savić koji je prezentirao pregled ulaganja u obnovu iz sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i dosad postignute ciljeve.
rn 
rnMinistar Paladina predstavio je stanje provedbe obnove i korištenje sredstava EUSF-a te naveo da trenutačna ukupna iskorištenost sredstava EUSF-a iznosi 34 % (37 % za zagrebački potres te 28 % za petrinjski), tj. 325 milijuna eura. Naglasio je da se posljednjih mjeseci bilježi trend rasta apsorpcije, a porast broja projekata u fazi izvođenja građevinskih radova upućuje na nastavak trenda rasta.
rn 
rnUkupna alokacija za oba potresa iznosi oko 1 milijarde eura, a ugovoreno je 1.249 projekata vrijednosti oko 2,735 milijarde eura, od čega se 1,5 milijardi eura odnosi na financiranje iz EUSF-a, a 818 milijuna eura iz NPOO-a što ukazuje na preugovaranje od 1,2 milijardi eura (520 milijuna eura za EUSF i 568 milijuna eura za NPOO) kojim će se osigurati ukupno iskorištenje dobivenih alokacija sredstava pomoći.
rn 
rnMinistar je predstavio mjere kojima Vlada podupire obnovu i korištenje sredstava iz FSEU-a i NPOO-a te osigurava dodatna sredstva za preugovaranje, kao i mjere koje poduzima Ministarstvo te ostala provedbena tijela.
rn
rnSastanku su, u virtualnom formatu, nazočili i predstavnici uprava Europske komisije, Ministarstva financija, SAFU-a i ostalih provedbenih tijela.
rn 
rnIz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, uz ministra Paladinu, sastanku su nazočile državna tajnica Dunja Magaš, ravnateljica Irena Križ Šelendić, načelnica sektora Maja Buterin Kranjec te voditeljice službi Katarina Ravnjak i Ingrid Gojević.

rn