NE ŽELIMO SE HVALITI, ALI IMAMO ŠTO ZA REĆI I POKAZATI

NOVOSTI

Nacionalni akcijski plan za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz energetsku obnovu i obnovu nakon potresa donesen je u sklopu inicijative 6. Obnova zgrada, reforme C6.1. R2 Razvoj okvira za osiguranje adekvatnih vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa, reformskog cilja 359 – Objava Nacionalnog akcijskog plana, iz NPOO-a 2021.-2026.
rn 
rnNPOO-om je prepoznat nedostatak većeg broja radne snage sa stručnim kompetencijama za adekvatno i kvalitetno provođenje cjelovite obnove, stoga se Nacionalnim akcijskim planom:

rnrn

    rn

  • osigurava podloga za povećanje i unaprjeđenje znanja i vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz proces energetske obnove i obnove nakon potresa
  • rn

  • unaprjeđuju zelene vještine u kontekstu energetske obnove, obnove nakon potresa i zelene infrastrukture
  • rn

  • osnažuju stručne kompetencije radne snage za obnovu zgrada u segmentu energetske učinkovitosti, protupotresne obnove, primjenom rješenja zasnovanih na prirodi i kružnog gospodarenja prostorom
  • rn

  • omogućava prekvalifikacija i edukacija radne snage
  • rn

  • definiraju aktivnosti vezane za: visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje te povezivanje obrazovanja i tržišta rada.
  • rn

rnrn

 

rnrn

Nacionalni akcijski plan možete vidjeti OVDJE. 

rn

U državni proračun Republike Hrvatske uskoro će iz Europske unije biti povučeno 506 milijuna eura. Toliko je, naime, u prosincu prema Europskoj komisiji ovjereno troškova koje su prijavili krajnji korisnici, čime je dostignuto više od 70 posto povučenih sredstava iz fondova Europske unije. Taj iznos obuhvaća prethodno isplaćena sredstva korisnicima za realizirane projekte.
rn
rn- Hrvatska je iz ESI fondova do danas u plusu 7,8 milijardi eura u odnosu na uplaćena sredstva koja kao država članica uplaćujemo u proračun Europske unije – rekla je Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Dodala je kako Ministarstvo u suradnji s posredničkim tijelima nastavlja raditi na verificiranju i ovjeravanju troškova koje su prijavili krajnji korisnici kako bi se povećala iskorištenost sredstava na razini svih Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

rn

Zadnji broj newslettera Strateški laboratorij u 2022. godini predstavlja novodonesenu Strategiju razvoja civilnog društva Krapinsko-zagorske županije za razdoblje od 2023. do 2027. godine.

rnrn

Strateškim laboratorijem dan je pregled procesa izrade Strategije, metodološkog okvira, definirane vizije razvoja civilnog društva KZŽ, strateškog okvira te okvira za praćenje provedbe Strategije. U sklopu ovog broja Newslettera predstavljene su također Upute za izmjenu i/ili dopunu provedbenih programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je izradilo Koordinacijsko tijelo. Upute su  izrađene u svrhu osiguravanja ujednačenog pristupa i pravilne primjene odredbi zakonodavnog okvira kojim se uređuje priprema, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te  vrednovanje akata strateškog planiranja. U zadnjem dijelu Strateškog laboratorija istaknuti su rokovi za izvještavanje o provedbi strateških akata u 2023. godini.

rnrn

Cijeli sadržaj Newslettera dostupan je OVDJE.

rn

U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ potpisan je 91 Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Korisnicima. Ukupna vrijednost ovog 91 projekta iznosi gotovo 481,1 milijun kuna, od čega su više od 297,9 milijuna kuna bespovratna sredstva osigurana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine.

rnrn

rnPredmetne višestambene zgrade nalaze se u 18 hrvatskih županija, a najviše ih je, njih 16, u Karlovačkoj županiji. 
rn 
rnNajčešći energetski razred prije obnove je D, dok je najčešći očekivani energetski razred nakon obnove B. Od ukupno 91 ugovorenog projekta energetske obnove višestambenih zgrada, 75 projekata provodit će integralnu energetsku obnovu, 1 projekt provodit će integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a njih 15 dubinsku obnovu.
rn 
rnPrema najvećim uštedama energije među 7 novougovorenih projekata ističu se „Energetska obnova višestambene zgrade Sjenjak 10, Osijek“ s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 84,47% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 50,43%, potom „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi J. Križanića 6, Sisak“ s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 77,40% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 68,29%, te „Energetska obnova višestambene zgrade Marka Marulića 5,5a,5b i 5c“ u Karlovcu s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 71,78% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 67,45%.
rn 
rnFinancijski su najteža dva projekta s područja grada Osijeka i Velike Gorice, i to „Energetska obnova višestambene zgrade Sjenjak 10, Osijek“, ukupne vrijednosti nešto veće od 8,9 milijuna kuna, s gotovo 7,2 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i najvećom bruto građevinskom površinom zgrade od 9.856,42 m2 te projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Matije Magdalenića 4-14, Velika Gorica“, ukupne vrijednosti nešto veće od 9,1 milijuna kuna te malo više od 5,5 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava, bruto građevinske površine zgrade od 8.333,15 m2.

rnrn

Više informacija OVDJE. 
rn 

rn

Nova e-usluga eGrađevinski dnevnik (https://egd.mpgi.hr/login) u funkciji je od 1. siječnja 2022. godine, a njome građevinski sektor od 1. siječnja 2023. godine prelazi na nova pravila rada, naime, gradilišta se digitaliziraju, pa za sve sudionike ključna postaje nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje.
rn
rnUsluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuje vođenje građevinskog dnevnika elektroničkim putem, a cilj joj je podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na jednom mjestu. Projekt razvoja ove usluge vrijedne 4,85 milijuna kuna financiran je europskim sredstvima a koristit će je oko 30 000 stručnih osoba.
rn 
rnModul je povezan s već razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja –  ISPU (https://ispu.mgipu.hr/) kao što je eDozvola, na način da se podaci upisani u prijavu početka građenja koja nastaje u eDozvoli povlače u eGrađevinski dnevnik. Dnevnik pokreće nadzorni inženjer na temelju tih podataka, unosi podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali stručni nadzori, projektantski nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik, dok sam dnevnik vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj radova.
rn 
rnKroz ovaj modul omogućen je pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje sam postupak provjere evidencije pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s FINA-om i Poreznom upravom.
rn 
rnZa sva pitanja i pojašnjenja vezana uz eGrađevinski dnevnik dostupna je adresa e-pošte: eGD-info@mpgi.hr i broj tel:  01/ 3712 714

rn

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti 150.000.000,00 kn za projekt „Ublažavanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi“ (NPOO.C6.1.R1-I1.02.0001) sklopljen je dana 21. prosinca 2022. godine s korisnikom bespovratnih sredstava Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje u sklopu Poziva Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje na izravnu dodjelu bespovratnih sredstava za Ublažavanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi (NPOO.C6.1.R1-I1.02).
rn 
rnBespovratna sredstava namijenjena su ublažavanju energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi provedbom mjera energetske obnove zgrada kroz integrirani pristup koji će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% (QH,nd) u odnosu na stanje prije obnove za svaku pojedinačnu zgradu i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove na razini svih obnovljenih zgrada.
rn 

rnrn

Više inforamcija možete pročitati OVDJE.

rn

Predsjednik Vlade Andrej Plenković 27.12.2022. godine je u Čakovcu sudjelovao na sastanku sa županima uključenim u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske.

rnrn

rn„Naš današnji sastanak se uklapa u politiku ravnomjernog regionalnog razvoja koju Vlada provodi prema svim krajevima Hrvatske“, kazao je na početku sastanka premijer dodajući da se ta politika provodi ulaganjem u razvojne projekte u svim sektorima i resorima, na transparentan i pravičan način koji nikoga ne favorizira, nego naprotiv, pomaže svim krajevima Hrvatske bez obzira koja je politička opcija gdje na vlasti.

rnrn

Projekti, u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticat će regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture. Što se tiče same Međimurske županije, tu je sedam razvojnih projekata, vrijednih 816 milijuna kuna, te dva prijedloga za dodatno sufinanciranje“, rekao je danas predsjednik Vlade Plenković na sastanku sa županima u Čakovcu.

rnrn

rnZa sjever Hrvatske, koji je fizički povezan sa Slovenijom i Mađarskom, Plenković je istaknuo da transformacija prema Schengenu i euru znači veliki iskorak za građane i njihov dnevni život te za gospodarstvo.
rn
rnSporazum Sjever vrijedan 15,2 milijarde kuna
rn
rnŠto se tiče sporazuma Sjever, premijer je podsjetio da je potpisan prije godinu dana za područje pet županija; Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je jako odborom provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
rn
rnIstaknuo je dobar i iskren dijalog sa županijama, koji se provodi već sedam godina te izrazio želju za nastavkom takvih odnosa.
rn
rn„Drago mi je da će indikativni popis od 36 infrastrukturnih i razvojnih projekata danas dobiti i neke konkretne konture, osobito za one projekte za koje će danas biti uručeni ugovori za izradu projektne dokumentacije“, kazao je premijer i dodao da će ti projekti, u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticati regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture.
rn
rnPredsjednik Vlade kazao je da je važnost projekta Sjever u jačanju aspekata nadležnosti države, županija i gradova, a ujedno bolje prometne povezanosti.
rn
rnIstaknuo je da na području ovih županija postoji još nekoliko točaka koje se moraju kvalitetnije povezati, poput brze ceste prema Bjelovaru i Koprivnici. To podrazumijeva i ulaganja u željezničku infrastrukturu koja je dugi niz godina bila zanemarena.
rn
rnOd ostalih projekata, izdvojio je projekt Zaželi, za koji će se danas uručiti niz ugovora.
rn
rn„To je naš specifični proizvod koji nema nijedna druga zemlja EU, koja na taj način koristi europski socijalni fond“, kazao je i dodao da su baš svi, koji su aplicirali za sredstva za taj projekt, sredstva i dobili.
rn
rnPremijer je podsjetio da je ovo godina u kojoj smo svi mi zajedno bili prisiljeni da se nosimo s posljedicama brutalne ruske agresije na Ukrajinu, sa posljedicama za energetsku sigurnost, cijene energenata, hrane, inflatornim pritiscima.
rn
rnZa iduću, 2023. godinu, premijer je kazao da će se Vlada angažirati da se ubrzaju procesi koji se odnose na obnovu nakon potresa za Zagreb i Banovinu.
rn
rnNastavit će i politiku ublažavanja inflatornih pritisaka, jer su procjene da će inflacija biti ove godine nešto iznad 10 posto, a iduće oko 6 posto.
rn
rnKazao je i da će Vlada očuvati gospodarski rast , koji ne može biti ovako visok kao što će biti ove godine, koji je u godini krize bio 6 posto, uz zadržani investicijski kreditni rejting i enormna sredstva koja imamo na raspolaganju iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji je iza nas i novog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
rn
rnPremijer je najavio i daljnja ulaganja u energetsku infrastrukturu, prije svega u proširenje kapaciteta LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu.
rn
rn„Uistinu postajemo regionalno energetsko čvorište i ta odluka o LNG terminalu se pokazala najdalekovidnijom i najdalekosežnijom korisnom odlukom za Hrvatsku“, naglasio je.
rn
rnPremijer Plenković je rekao da ostaje temeljno pitanje demografske revitalizacije, koje se ne može riješiti u par godina, već se rješava se ukupnošću mjera, promjenom mentaliteta i zajedničkim naporima da nas bude što više, jer sve ono što Vlada radi, radi za narod i hrvatsku budućnost.
rn
rnNa sastanku sa županima su uz predsjednika Vlade bili Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Vili Beroš, ministar zdravstva i Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

rnrn

Više informacija OVDJE.

rn

Na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi RH u 2023. godini za programe glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti prijavljeno je ukupno 762 programa.

rnrn

Prijavljene programe razmatralo je i vrednovalo Kulturno vijeće za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost: Hana Breko Kustura, predsjednica, Tamara Jurkić Sviben, Marija Grazio, Anđelko Krpan i Davor Hrvoj te Stručno povjerenstvo za rock glazbu i klupske programe: Zoran Stajčić, predsjednik, Nikša Bratoš, i Davor Hrvoj. Na temelju njihova prijedloga financijski će se podržati 440 programa s ukupnim iznosom od 13.834.600,00 kuna (1.836.166,97 eura), što je u odnosu na prethodnu godinu za područje glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, povećanje programskih sredstava za 27,68 %.
rn
rnNajveći broj prijava pristigao je za potprogramsko područje koncerti i koncertna gostovanja, a pri vrednovanju programa, uz kvalitetu i sadržajnu profiliranosti koncertnih programa, Kulturno vijeće za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost posebno je vrednovalo izvedbe djela hrvatskih skladatelja, nastup hrvatskih glazbenika i ansambala, kao i programe profesionalnih mladih umjetnika do 30 godina.
rn
rnViše informacija OVDJE. 

rn

Skip to content